Jeste li znali?

Karakteristike povrća kao namirnice

Karakteristike povrća kao namirnice

Kako je danas pravilna prehrana postala pravi izazov, tako su krenule dvojbe svima, pa tako i meni koja je to zdrava prehrana? Uzeti ćemo u obzir da mi živimo u svijetu koji je vrlo zagađen, zagađen je zrak, zagađeno je tlo i nameće se pitanje može li se onda proizvesti zdrava hrana?
Neki stručnjaci kažu kako ne može, dok su drugi čvrsto uvjereni kako je spas u ekološkoj i organskoj proizvodnji.

Jedno je sigurno, povrće je zdravo, trebalo bi ga uvrstiti u svoju svakodnevnu prehranu i pojesti 500 g dnevno.

Povrće su biljke koje su nam neophodne za zdravlje, a imamo 360 vrsta povrća. Postoji povrće kod kojega se konzumiraju plodovi (rajčica, paparika, grah, grašak, lubenica), cvat (cvjetača, brokula, artičoka), lišće i stabljika (blitva, korabica), lukovice (luk, češnjak, poriluk), korijen (mrkva, celer, peršin, batat), podanak to je ustvari zadebljala stabljika (hren), podzemni izboj (šparoga), gomolj (krumpir).

Najzastupljenija hranjiva tvar u povrću je voda koje ima 65-98%. Ona ima ulogu otklanjanja suvišnih proizvoda metabolizma, donosi hranjive tvari, regulira tjelesnu temperaturu, podmazuje zglobove.
Suha tvar se kreće od 1,2 do 20% kod graha, boba, graška. Nju čine ugljikohidrati, manje bjelančevine i masti.
Ugljikohidrati su šećeri koji su probavljivi i postoje mnoge vrste.
Dnevna potreba za bjelančevinama je 70 g za podmirivanje i stvaranje esencijalnih i neesencijalnih aminokiselina.
Minerali koji su nam potrebni na dnevnoj bazi. Pa tako kalcija ima najviše u suhom grahu, peršinu, kelju i brokuli, fosfora u bobu, kalija u komoraču, grahu, rajčici, grašku i matovilcu. Najviše izvora sumpora nalazi se u brokuli, kelju, grašku i kelju pupčaru, željeza u špinatu, blitvi, paprici. Inače veliki izvor minerala je lisnato povrće.
Pošto se vitamini izlučuju svaki dan, trebalo bi ih nadoknaditi. Vitamin A, koji se nalazi kao čist samo u životinjskim tkivima (jetra) u biljkama je u formi. Pa bi vegetarijanci trebali puno jesti mrkvu, špinat, rajčicu i batat. Vitamin B možete naći u grahu, grašku i bobu, špinatu, rajčici, paprici, proljetnom luku. Vitamina C najviše nalazimo u lišću peršina, pa ako koristite list peršina kao dekoraciju u svojim jelima, pojačajte dozu bez problema. Zatim ga ima u paprici, kupusu, hrenu i rajčici. Vitamin E nalazimo u klicama sjemena (salata) i batat. Vitamin K imamo u cvjetači, kupusu i kelju, a vitamina D ima jako slabu u povrću, malo u špinatu. Povrće sadrži još i organske kiseline i pigmente.

Povrće je najbolje kuhati na pari sa što manje vode, ne na jakoj vatri jer pod utjecajem vručine dio soli i bjelančevina prelazi u stanje kada ih organizam teško iskorištava. Ako želite umanjiti gubitak vitamina C, onda povrće stavite u već kipuču vodu.
Ako je ikako moguće, najbolje ga je konzumirati svježe, naravno ono koje se može konzumirati u svježem obliku.

Nadam se kako sam vas potaknula na upotrebu povrća u svom svakodnevnom jelovniku.

Komentiraj

Komentara

Ostavite komentar