Jeste li znali?

Uvod u biljne bolesti

Uvod u biljne bolesti

Biljke kao i sva živa bića se mogu razboljeti, to nam teško pada jer nažalost biljke nam ne mogu reći boli li ih nešto ili ne, pa tako moramo pogađati i pobrinuti se za njih kako najbolje znamo.

Biljku smatramo bolesnom kada dolazi do poremećaja u biogenim procesima pod utjecajem abiotskih ( neinfektivnih, neparazitksih ) i biotskih ( parazitksih, infektivnih ) čimbenika, a oni se očituju u vidu anatomsko-morfoloških promjena ili fiziološko-biokemijskih poremećaja.

Da pojasnimo, abiotski čimbenici su neparazitske bolesti koje nastaju zbog visokih i niskih temperatura, manjka ili viška svijetla, nedostatka ili viška vlage u zraku i tlu, višak ili nedostatak hranjivih elemenata, toksičnosti pesticida, neodgovarajaći pH tla… Pa tako te neinfektivne bolesti uvjetovane nepovoljnim uvjetima mogu oslabiti biljni imunitet pri kojem biljka postaje podložna prema patogenima i to osobito u stresnim situacijama. Poznato, zar ne?

Biotske, parazitske bolesti su patološki proces koji dolazi kao rezultat interakcije patogena i biljke domaćina. Patogeni koji napadaju biljku su gljive, bakterije, fitoplazme, virusi, viroidi, parazitske biljke i rikecije.
Ti patogeni se mogu nalaziti na sjemenu ili u sjemenu, zatim na vegetativnim dijelovima biljke, zaražene kultivirane biljke i korovi, kao saprofiti na živim biljnim organima, saprofiti u tlu. Prenose se vjetrom, vodom, životinjama, kukcima, nematodama, pomoću čovjeka… Kao što uočavate dosta je slična situacija i sa drugim živim bićima.

Patogeni kao i svi patogeni jedva čekaju prodrijeti u biljku domaćina ili doći na biljku domaćina kako bi mogli živjeti u ili na biljci i razarati je.

Pseudogljive i male gljive odgovorne su za 70% bolesti na biljci, pa im se najviše pažnje pridaje, a bolesti koje uzrokuju nazivaju se pseudomikoze i mikoze. Sredstva koja koristimo za njihovo uništavanje nazivaju se fungicidi. Postoje i biofungicidi koje imamo na bazi gljivica ( Trichoderma harzianum – za suzbijanje Botrytis cineree na vinovoj lozi i jagodama) i na bazi bakterija ( Agrobacterium radiobacter – sprečava razvoj tumora).

Bakterije su odgovorne za bolesti bakterioze. Primjer za tu bolest je jedna od novijih koja se u Hrvatskoj pojavila 1995. godine je Erwinia amylovora tj. bakterijska palež kruške i jabuke.

Fitoplazme su prokariotski mikroorganizmi, bez stanične stjenke. Ne reagiraju na penicilinske antibiotike, nego su osjetljive na antibiotike tipa tetraciklina. Koda nas na vinovoj lozi utvrđena je Bois noir (crno drvo).

Virusi su infektivne čestice i bolesti koje uzrokuju nazivamo viroze. Kao što znamo za virus nema lijeka, pa su viroze posebno štetne jer jednom zaražena biljka ostaje zaražena za cijeli životni vijek. Zato se kod voćaka i vinove loze proizvodi certificirani sadni materijal.

Viroidi uzrokuju bolesti naziva viroidoze, infektivna im je RNA molekula.

Parazitske biljke dijelimo na poluparazite (imela) i prave parazite (vilina kosica).

Rikecije su fastidoizne vaskularne bakterije.

Nadam se da će vaše biljke uvijek pucati od zdravlja i neće imati stresan život kako ih ne bi napali ovi nesretni nasilnici.

Komentiraj

Komentara

Ostavite komentar